Komisija za planove Skupštine grada Beograda, na sednici održanoj 12. januara 2015. godine utvrdila je Nacrt plana generalne regulacije naselja Dobanovci, gradska opština Surčin, sa Izveštajem o strateškoj proceni uticaja plana na životnu sredinu, i na osnovu člana 50. Zakona o planiranju i izgradnji („Službeni glasnik RS”, br. 72/09, 81/09, 64/10, 24/11, 121/12, 42/13, 50/13, 98/13, 132/14 i 145/14) oglašava JAVNI UVID U NACRT PLANA GENERALNE REGULACIJE NASELjA DOBANOVCI, GRADSKA OPŠTINA SURČIN.
U tačkama, primedbe se odnose na sledeće:
- U poglavlju B3.1.1.1 Saobraćajnice I reda (S.I) na stranici 71 planirana je regulacija saobraćajnica koja iznosi od 20 do 32.5 m i čini je kolovoz širine 7m oivičen zelenim pojasevima širine 5, 6.5 do 10m i trotoarima širine 1.5 do 2.5m. Na ovom mestu gde se planira saobraćaj, u profilu ulice nije planirana biciklistička infrastruktura, pa se tako zaključuje da obrađivač plana vozače bicikala smatra nekom posebnom, a ne saobraćajnom kategorijom;
- U istom poglavlju na stranici 73, na sličan način planiraju se ulice II reda, s tim što su one širine regulacije od 14 do 25m, a u profilu, isto kao u prethodnom slučaju, planira se samo kolovoz širine 7m, oivičen zelenim pojasom širine 2, 3.5 do 7.5m i trotoarima širine 1.5 do 2m, bez biciklističke infrastrukture, iako i u ovom slučaju očigledno postoji više nego dovoljno prostora za to;
- U istom poglavlju na istoj stranici, planira se i regulacija postojećih saobraćajnica III reda i proširenje užih na profil širine najmanje 9 do 12m, koji se sastoji od 6 do 7m širokog kolovoza i trotoara širine 1.5m, u širim ulicama i zelenog pojasa širine 1 do 1.5m, ponovo bez biciklističke infrastrukture ili mera usporavanja saobraćaja, iako se spominje da je u pitanju zona stanovanja;
- U poglavlju B.3.1.1.4 Uslovi za izgradnju saobraćajnih površina na 74 stranici, u četvrtom pasusu planira se da "pešačke prelaze treba izvoditi sa upuštenim ivičnjacima, kako se ne bi ometala kretanja invalidnih lica". Izostavljeno je planiranje biciklističkog dela prelaza, koristi se termin "upušteni ivičnjak" koji se može različito tumačiti od strane različitih izvođača radova tako da na kraju dobijemo nazubljene ili na bilo koji drugi način nenivelisane i nepristupačne ivičnjake i na kraju, koristi se pogrešna, uvredljiva terminologija, kojom se osobe sa invaliditetom nazivaju "invalidnim", iako su to u svakom smislu validni činioci društva;
- U poglavlju B.3.1.2 Biciklistički saobraćaj na stranici 75, pre svega nejasno je zašto se biciklistički saobraćaj planira izdvojeno, a ne u delu gde se planiraju elementri poprečnog preseka profila saobraćajnica za motorni i pešački saobraćaj. Postaje, međutim, jasno u poslednja dva pasusa, gde se biciklističke staze planiraju "na račun ivičnog zelenila i smanjivanjem trotoara" i to tako da se biciklistička staza formira "linijom žute boje". Takvom terminologijom, postićićemo samo da biciklistički saobraćaj bude gurnut sa kolovoza, u stranu na lošu infrastrukturu (kao što je rađeno na Mostu na Adi i Pupinovom mostu, gde staze nisu dovoljno široke za bezbedno mimoilaženje sa drugim biciklistima i pešacima). Biciklistički saobraćaj treba planirati tako da bude najmanje jednako, ako ne i bolje tretiran u odnosu na motorni, posebno individualni automobilski saobraćaj, što jeste u javnom interesu u cilju poboljšanja kvaliteta vazduha, zaštite od buke i smanjenja saobraćajnih gužvi koje uzrokuje preveliki broj individualno korišćenih automobila.
- U poglavlju B3.1.1.1 Saobraćajnice I reda (S.I) na stranici 71, umesto toga što je biciklistički saobraćaj zaboravljen u delu u kome se ostali saobraćaj planira, isti treba planirati. U okviru profila ulica I reda planirati jednosmerne obostrane biciklističke staze ili dvosmernu biciklističku stazu sa jedne strane, fizički razdvojene od trotoara i kolovoza, a u skladu sa grafičkim prikazom iz priloga br. 1;
- U istom poglavlju na stranici 73, na isti način kao što je opisano u prvom predlogu, u okviru profila ulica II reda planirati jednosmerne obostrane biciklističke staze ili dvosmernu biciklističku stazu sa jedne strane, fizički razdvojene od trotoara i kolovoza, a u skladu sa grafičkim prikazom iz priloga br. 2 i ove ulice planirati kao Zonu 30km/h ukoliko njima ne saobraćaju vozila JGS i bez kamionskog saobraćaja;
- U istom poglavlju, na istoj stranici, sve saobraćajnice III reda planriati kao zonu stanovanja, po principu "umirenja" saobraćaja. Planirati biciklistički saobraćaj na kolovozu u skladu sa grafičkim prikazom iz priloga br. 4 i ove ulice označiti kao Zonu usporenog saobraćaja (Zona 10km/h) ili najmanje kao Zonu 30 i primeniti tehničke mere usporavanja motornog saobraćaja;
- U poglavlju B.3.1.1.4 Uslovi za izgradnju saobraćajnih površina na 74 stranici, uz pešačke prelaze planirati i biciklističke prelaze povezane sa biciklističkom infrastrukturom iz prva tri predloga. Brisati deo u kome se spominje termin "upušteni ivičnjak" koji se može proizvoljno tumačiti i uopšte ne spominjati ivičnjake, a umesto toga planirati isključivo ugradnju savršeno nivelisanih i utopljenih taktilnih ploča za slabovida i slepa lica na svim pešačkim prelazima. U okviru nesemaforizovanih saobraćajnica kojima ne saobraćaju vozila JGS, pešačke i biciklističke prelaze planirati na uzdignutoj platformi u odnosu na automobilsku komunikaciju, tako da se ne menja visina pešačke i biciklističke komunikacije i ne ugrađuju nikakve prepreke u odnosu na pešačku i biciklističku komunikaciju, a sa ciljem usporavanja automobila i povećanja bezbednosti na pešačkim i biciklističkim prelazima. Isto tako planirati i kolske pristupe stambenim objektima, tako da se ne menja visina pešačke i biciklističke komunikacije i da se ni u kom slučaju ne ugrađuju nikakve prepreke u odnosu na pešačku i biciklističku komunikaciju;
- Po prihvatanju prethodna četiri predloga, u potpunosti brisati loše napisano poglavje B.3.1.2 Biciklistički saobraćaj na stranici 75, zbog sramotnog tretmana sklanjanja biciklista na lošu, samo zafarbanu infrastrukturu koja pripada pešacima i koja se ne treba oduzimati od pešaka. Biciklistički saobraćaj treba planirati integrisano i ravnopravno sa motornim saobraćajem, kako je predloženo u prethodna četiri predloga.
Grafički prilozi predloga
- U Nacrtu plana nije predviđena biciklistička infrastruktura, ni drvoredi, iako se stremi urbanizaciji Dobanovaca.
Ako vas problemi ovih planova dotiču i ako biste želeli Beograd bolji za bicikliste, bezbedniji i udobniji i za pešake, možete da preuzmete ove predloge i predate ih u svoje ime ili koristiti ponuđeni materijal za sastavljanje sopstvenog predloga.
Hvala što pratite,