Prema navodima iz pismenog odgovora sekretara Gorana Trivana, izrada ovog strateškog dokumenta rađena je u saradnji sa brojnim institucijama i saradnicima. Međutim, uvidom u dokument može se zaključiti da nije bilo institucije koja će bicikl predstaviti kao prevozno sredstvo, čije je korišćenje poželjno pospešivati.
U odeljku 2.2 Privreda i društvo, prvi put se spominje biciklistički saobraćaj, svrstan zajedno sa putničkim saobraćajem, javnim prevozom i pešačenjem među akutne probleme grada Beograda, što se navodi da je posledica nepostojanja visokokapacitetnog javnog prevoza, fizičkih problema na putnoj mreži, nedostatka kapitalnih objekata (mostovi, obilaznice), intervencija u obnovi gradskih saobraćajnica, problema sa parkiranjem, režimom saobraćaja itd. Prethodno podvučene stavke mogu se protumačiti kao stavke koje bi mogle da budu polazna tačka za rešavanje problema npr. visokih ivičnjaka na biciklističkim stazama ili neprilagođenih slivnika na kolovozima, izostavljanja biciklističke ili smanjivanje pešačke infrastrukture u obnovi gradskih saobraćajnica, ugrožavanja građana nesprovođenjem ozbiljnijih režimskih mera za smirivanje saobraćaja i sl.
U odeljku 5.7 Turizam, kao prepreka boljem korišćenju postojećih potencijala navodi se nedostatak saobraćajne infrastrukture do turističkih lokacija i neadekvatna pristupačnost javnim prevozom, biciklima ili pešačkim stazama do sportsko-rekreativnih i turističkih površina van zelenog prstena grada i najatraktivnijih zelenih (parkovskih, šumskih i rekreativnih) površina u gradu. U istom odeljku spominje se Strategija razvoja turizma Beograda do 2018. godine, koja obuhvata razvoj biciklističkih kretanja u turistički najatraktivnijim zonama, potezima i na veznim pravcima u centralnim gradskim zonama (centar starog Beograda, centar Zemuna i centralni deo Novog Beograda), duž priobalja Save i Dunava i na veznim pravcima tih zona sa priobaljem. Potrebno je ostvariti uvid u ovaj strateški dokument, što će inicijativa Beociklizacija zatražiti u najskorijem roku.
U akcionom planu, bicikl se spominje na tri mesta. U tački 16. Turizam, kao mera uključivanja prirodnog nasleđa u turističku ponudu Beograda predviđa se uređenje zaštićenih prostora za razvoj određenih vidova turizma i rekreacije, gde spada i biciklizam, što bi bilo u nadležnosti Sekretarijata za privredu, Turističke organizacije Beograda, Sekretarijata za zaštitu životne sredine i upravljača zaštićenim prirodnim dobrom. U istoj tački, spominje se i nastavak izgradnje biciklističkih staza u zaštićenim prirodnim dobrima, povezivanje sa postojećim i povezivanje beogradskih biciklističkih staza sa sistemom evropskih staza, s tim što je ovoga puta, pored prethodno spomenutih, nadležan i Sekretarijat za saobraćaj.
U tački 17. Saobraćaj istog akcionog plana, kao mera za smanjenje buke navodi se planiranje i izgradnja pešačkih i biciklističkih staza, što je označeno kao nadležnost Direkcije za građevinsko zemljište i izgradnju Beograda.
Ova Direkcija je pokazala svoju sposobnost na ovom polju ostvarivanjem jedinog projekta izgradnje biciklističkih staza, na Novom Beogradu. Prema utisku većine vozača bicikla, ove staze izgrađene su sa svrhom da uklone vozače bicikla sa kolovoza i umesto da pruže bezbednije i udobnije mesto za vožnji bicikla, uvedeni su usporivači u vidu krivudanja staze, prolaska kroz stajališta javnog prevoza, preuskih rukohvata i visokih ivičnjaka na raskrsnicama, bez uvođenja ikakvih mera koja bi sa strane vozača motornih vozila povećale bezbednost u blizini ovakvih rasrksnica. Biciklističke staze ovakvog kvaliteta mogu samo da destimulišu biciklistički saobraćaj, a u ovom slučaju i pešački, budući da je za izgradnju ovih biciklističkih staza oduzet deo pešačke infrastrukture.
Sekretarijat za saobraćaj spominje se samo u delu koji se odnosi na izgradnju biciklističkih staza u zaštićenim prirodnim dobrima za potrebe turizma, a ne i u delu koji se odnosi na bicikle kao prevozno sredstvo i biciklizam kao modalitet saobraćaja. Zbog ovoga, ovaj grad ostaje bez ikakve šanse za uvođenje biciklističkih traka i ostale infrastrukture koja je kao u svim evropskim gradovima integrisana u celokupnu saobraćajnu infrastrukturu, budući da je poznato da nadležnost nad upravljanjem površina koje predstavljaju kolovoz ima prevashodno ovaj skeretarijat.
Program i akcioni plan
| Dopis nadležnom sekretarijatu |