- Došlo je do političke promene:
Beograd je postao potpisnik CIVITAS deklaracije o održivom saobraćaju, a zatim i član EUROCITIES mreže gradova, kojoj je jedan od osnovnih ciljeva povećanje održivosti saobraćaja. Realno je očekivati da će ovo imati uticaj na planiranje infrastrukture u narednim godinama, pogotovu u svetlu najava mreže biciklističkih staza i javnih bicikala;
Ne sećam se da se u 2015. godini spomenula ideja o obaveznosti biciklističkih kaciga, što ranije jeste bio slučaj. To znači da su kampanje raznih biciklističkih udruženja ne samo iz Beograda dale neki rezultat. Još uvek nije izvesno jer zakon nije donet, ali sa 80% sigurnosti mogu reći da smo se izborili protiv obaveze nošenja reflektujućih prsluka u naseljenim mestima, što su pokušavali da nametnu biciklistima bez dobrih argumenata i razloga;
U okviru projekta podrške održivom saobraćaju koji je radio UNDP u Srbiji, započet je veliki posao izrade SUMP-a (Smart Urban Mobility Plan) koji bi trebalo da znači okret saobraćajnog planiranja u nekom drugom pravcu, iako se zastalo kod izgradnje institucionalnih kapaciteta za njegovu implementaciju (službe planiranja saobraćaja, urbanističkog planiranja i upravljanja zemljištem su raštrkane i ne sarađuju). Na ovom polju ima najviše posla - mnogi ustaljeni projekti biciklističkih staza su loši, Zakon o bezbednosti saobraćaja još uvek nije blizak pro-biciklističkim zakonima evropskim državama, a što je najbitnije - ne postoji pravilnik o izgradnji biciklističkih staza, premda se krećemo u nekom dobrom smeru;
Ove godine smo prvi put videli implementaciju konkretne biciklističke infrastrukture kao obeležavanje Evropske nedelje mobilnosti. Vrlo racionalno, umesto promotivnih aktivnosti sredstva za obeležavanje ove nedelje usmerena su za obeležavanje prve biciklističke trake u Beogradu, u Bulevaru oslobođenja;
Pre nekoliko dana, Sekretarijat za saobraćaj raspisao je tender za izradu studije proširenja mreže biciklističkih staza. U drugim gradovima, kao npr. u Budimpešti, bio je potreban dugi niz godina i veliki broj profesionalno obrađenih predloga od strane nevladinih organizacija, da bi gradske strukture počele da prave sopstvene planove. U Beogradu do političke promene nije došlo naglo, već dolazi postepeno (pa zbog toga možda deluje kao da promena ne doazi), ali sa objektivne tačke gledišta do promena ipak dolazi brže nego u nekim drugim slučajevima. Sama činjenica da je izgradnja više biciklističkih staza po gradu najavljena pre izrade ove studije, govori nam da postoji jedna veoma potentna ideja koja nije samo slovo na papiru. Čekamo stazu u Ruzveltovoj, u Cara Dušana, u Kneza Miloša;
- Došlo je do institucionalnih promena:
Predsednik udruženja Ulice za bicikliste Zoran Bukvić kao predstavnik i spomenute koalicije biciklističkih udruženja član je Komisije za biciklizam pri Sekretarijatu za saobraćaj, učestvuje na sastancima koalicije i redovno komunicira sa Novicom Mićevićem, osobom zaduženom za biciklističku infrastrukturu u tom sekretarijatu. Takođe je u stalnom kontaktu i komunikaciji sa gradskim arhitektom Milutinom Folićem, posebno vezano za planove oko budućeg "Beograda na vodi" i izgleda promenade. Ovo je ujedno i primer kako determinisani protest biciklista koji se desilo na savskoj promenadi letos utiče na donosioce odluka, pa smo imali obilaznicu kroz Savamalu umesto preko Novog Beograda, a donosioci odluka sada razmišljaju o biciklistima pri izgradnji novog grada. Diskutabilan je kvalitet njihovih rešenja, no važniji je ovaj politički uticaj koji su ostvarili biciklisti i biciklistkinje zajedno;
Ono što najviše bode oči u smislu institucionalnih (ne)promena jesu zaposlenici Urbanističkog zavoda, koje je (prema glasinama) mrzelo da ucrtavaju biciklističku stazu pored BS Dejton, pa onda i u plan generalne regulacije;
S druge strane, nedavno su najavljivani sastanci i razgovori sa Direkcijom za građevinsko zemljište, pa će to možda biti još jedna institucija koja barem deklarativno sarađuje sa biciklistima. Test njihove volje biće raskrsnica Tošinog bunara, Zemunske i Nikole Dobrovića planirana za izgradnju uskoro - da li će ugraditi ivičnjake ili ne;
- Došlo je i do demokratske promene:
Kritična masa je postala stabilna organizacija, a ova vožnja se bez obzira na temu dešava iz meseca u mesec. Formirana je stabilna baza koja ima potencijal da raste i da se aktivira po potrebi, kao što smo već videli u slučaju savske promenade i protesta oko obilaznice letos. Međutim, uvek ima prostora za brži rast i razvoj Kritične mase, pa tu nikada ne fali kreativnosti i novih ideja;
Možda je najveći uticaj Kritične mase poslednjih par godina onaj indirektan, gde postoje ljudi koji se ne priključuju vožnji jer nisu raspoloženi za takvu vrstu "sektašenja" (ovo su duhovite, ponekad grube opaske pojedinaca), ali koji su svakako videli na primeru Kritične mase da se mogu prevoziti biciklima u Beogradu;
Svest je nešto što mora da počne da se razvija od gradskih funkcionera, jer se njihove poruke najdalje čuju. U tom smislu postoje uspesi, budući da su Sekretarijat za saobraćaj Dušan Rafailović, gradski menadžer Goran Vesić, gradski arhitekta Milutin Folić i direktor JKP "Parking servis" Andrija Čupković ove godine u nekoliko navrata davali vrlo afirmativne izjave o biciklističkom saobraćaju, koje su prvi put sasvim u skladu sa principima za koje su se biciklistička udruženja do sad i zalagala.
Ako sam na neki od događaja prethodnih godina zaboravio, podsetite u komentarima na to šta je za vas bio highlight.
Zašto kraj Beociklizacije?
Puno problema u vidu rupa, iskrivljenih ograda na prelazima, raznih prepreka u vidu saksija, frižidera, čitavih kioska čak, taksi stajališta, pa i pokoji ivičnjak rešeni su u toku ovih nekoliko godina. Ono što je najvažnije jeste institucionalna promena i u smislu ove inicijative, odnosno činjenica da je Sekretarijat za saobraćaj konačno preuzeo nadležnost nad održavanjem biciklističkih staza i da je sad jasno ko je za to nadležan. Nešto što je ranije bilo ping-pong prebacivanje odgovornosti s jedne institucije na drugu, sada se administrativno obavlja lakše, mada u realnosti ne onoliko brzo koliko bismo voleli.
U međuvremenu je Beokom servis otvorio Twitter nalog, pa je od sad moguća prijava problema i preko te mreže. Gradska uprava je na portalu eUprava Republike Srbije objavila katalog usluga, u okviru koga su izlistane i one usluge koje se odnose na prijave ovakvih problema. Prijave se mogu upućivati i elektronskom poštom gradskim inspekcijama, zahvaljujući angažmanu Filipa Vukše, čije su prijave umeli da "zagube", a što se sada više ne sme dešavati.
U tom smislu, smatram da više nije potrebna inicijativa koja će prikupljati i obrađivati veliki broj prijava odjednom, već da je neke osnovne probleme na biciklističkoj infrastrukturi sada moguće rešiti jednim do tri dopisa. Naravno, ovo se ne odnosi na predloge izmena na infrastrukturi ili na predloge za izgradnju nove infrastrukture, već isključivo na ono što spada u domen redovnog održavanja.
Srećna biciklistička 2016!
Do nekog novog projekta, pozdrav i sve najbolje!