Komisija za planove Skupštine grada Beograda, na sednici održanoj 23. decembra 2014. godine utvrdila je Nacrt plana detaljne regulacije kompleksa stanice za snabdevanje gorivom u Bulevaru Mihajla Pupina bb, Gradska opština Novi Beograd, sa Izveštajem o strateškoj proceni uticaja predmetnog Plana na životnu sredinu, i na osnovu člana 50. Zakona o planiranju i izgradnji („Službeni glasnik RS”, br. 72/09, 81/09, 64/10, 24/11, 121/12, 42/13, 50/13, 98/13 i 132/14) oglašava JAVNI UVID U NACRT PLANA DETALjNE REGULACIJE KOMPLEKSA STANICE ZA SNABDEVANjE GORIVOM U BULEVARU MIHAJLA PUPINA BB, GRADSKA OPŠTINA NOVI BEOGRAD, sa Izveštajem o strateškoj proceni uticaja predmetnog plana na životnu sredinu.
U ostatku dužine ovog bulevara, biciklistička staza planirana je sa južne strane bulevara, gde se nalazi i stanica za snabdevanje gorivom o kojoj se priča u predmetnom planu. Zadržavanjem biciklističke staze sa severne strane u delu bulevara gde se nalazi stanica za snabdevanje gorivom, biciklisti ostaju primorani da se biciklima spuštaju u podzemni prolaz, što bicikliranje čini manje popularnim. Javni interes je poboljšanje kvaliteta biciklističke infrastrukture, kao mera očuvanja i unapređenja zaštite životne sredine u smislu podsticanja građana i građanki da koriste bicikle kao prevozna sredstva.
Još problematičnih delova nacrta plana, u smislu bezbednosti saobraćaja, problematičnih i za ideju podsticanja pešačenja i bicikliranja kao poželjnih modaliteta saobraćaja u odnosu na automobilski slede:
- U poglavlju 3.1 na stranici 6, u poslednjom stavki liste uslova za izrgadnju planiranih sadržaja navodi se da interne saobraćajnice treba izvoditi u nivou postojećih saobraćajnica. Načelno, ova mera je u redu, osim na mestima ukrštanja planiranih pešačkih i biciklističkih komunikacija, koje bi na tim mestima trebalo ostaviti na njihovoj visini. Cilj nam je da pešačenje i bicikliranje bude udobnije, a da infrastrukturnim merama postignemo da vozači automobila ustupaju prednost pešacima i biciklistima;
- U poglavlju 3.2.3. o zaštiti životne sredine, nigde se ne spominje ne spominju mere u vidu saobraćajne infrastrukture, koje bi poboljšale uslove za odvijanje ekološki održivih vidova saobraćaja, koje bi na taj način, atraktivnom infrastrukturom, trebalo pospešivati. Konkretno, ni u jednoj stavci u ovom poglavlju ne spominju se pešačenje i bicikliranje kao poželjni modaliteti saobraćaja za zaštoti životne sredine, ali ni javni prevoz o kome će više biti rečeno u jednoj od narednih stavki;
- U istom pogavlju, na 11. stranici, prvi pasus teksta određuje da treba obezbediti prostore i dovoljan broj kontejneta za otpad, a posebno su prepoznati ambalažni otpad, papir, staklo, pet ambalaža, limenke i drugo, što se može tumačiti kao stremljenje regulisanju i obavezivanju radnika i korisnika kompleksa SSG da recikliraju. Međutim, već u poglavlju 3.4 o upravljanju otpado, postoji stavka koja je kontradiktorna prethodno navedenoj, pozitivnoj stavki. U toj drugoj stavki, spominje se da se za odlaganje komunalnog otpada postavlja 1 kontejner zapremine 1100l, što nam govori da nikakve reciklaže nema, već da se sav otpad odlaže zajedno, bez separacije.
- U poglavlju 4.1.2 o uličnoj mreži na strani 14 planira se biciklistička staza duž Bulevara Mihajla Pupina, što je dobro. Međutim, daljim čitanjem dolazi se do podatka da se biciklistička staza zadržava na severnoj strani bulevara, uprkos i ranijim inicijativama biciklista za planiranje biciklističke staze sa južne strane, kako bi se premostio diskontinuitet u vidu podzemnog prolaza koji biciklisti moraju da koriste u obližnjoj rasrksnici, ne bi li došli od biciklističke staze koja je duž celog bulevara sa južne strane, do severne strane, sa koje se nastavak biciklističke staze nelogično planira, i to baš na lokaciji gde ne postoji pešačko-biciklistički prelaz u nivou kolovoza;
- U istom poglavlju na strani 15, navodi se da se ulica Zemunski put zadržava u postojećem stanju. Ovo ponovo nije u skladu sa javnim interesom i takvim stavom se ne nastoji tome da postojeća biciklistička infrastruktura bude unapređena i nadograđena, dok se istovremeno planiraju preširoke automobilske trake. Takođe se planira da širina kolovoza priključnih pravaca bude 5m, što je problematično u smislu potencijalnih konflikta sa pešacima;
- U istom poglavlju, na strani 16, navodi se da je iz razloga bezbednosti potrebno postaviti odgovarajuću saobraćajnu opremu za vođenje kolskog i pešačkog saobraćaja, što u suštini može biti dobra mera koaj bi mogla rezultovati atraktivnosti pešačenja, ali ipak, problematična je nedorečenost ovog stava;
- U istom pogavlju na istoj stranici, dozvoljava se da se kroz projektnu dokumentaciju preraspodeljuej sadržaj planiranih poprečnih profila, što omogućuje proizvoljnost kod izvođenja radova i time obesmišljava ceo nacrt plana, koji se donosi da bi se neke stvari isplanirale i definisale, a ne da bi izgradnja bila prepuštena slučaju i slobodnoj volji izvođača radova, kako se čini ovim stavom;
- U pogavlju 4.1.3 o javnom gradskom prevozu putnika, spominje se samo da je obližnje stajalište JGP-a potrebno opremiti odgovarajućim mobilijarom, iako je ova lokacija specifična zbog velike širine postojećeg betonskog zastora koji je propao i čiji je potencijal veći i potrebno ga je bolje iskoristiti za korisnike JGP-a;
- U pogavlju 4.1.5 o uslovima pristupačnosti prostora navodi se samo da će se primenjivati odredbe Pravilnika o tehničkim standardima pristupačnosti. Radi atraktivnosti pešačenjea i bicikliranja, potrebno je istaći određene mere koje se moraju primenjivati, a koje proizilaze iz ovog pravilnika, kao posebno važne za sprovođenje plana;
- U poglavlju 4.1.6 o zelenim površinama na stranici 17, u pretposlednjem pasusu spominje se da seča i premeštanje stabala nisu dozvoljene radnje, ali i da navedena pravila mogu biti predmet dalje projektne razrade. Nedorečenost ovog stava može značiti upravo ovo što se početnim delom stava zabranjuje, pa je ovaj stav potrebno definisati detaljnije;
- Ispod podnaslova B o smernicama za sprovođenje plana, na stranici 26, ponovo se spominje što i u poglavlju 4.1.2 na strani 16, a to je omogućavanje preraspodele elemenata poprečnog profila, što, kao što je spomenuto, obesmišljava planiranje;
- U pogavlju 1 o odnosu prema postojećoj planskoj dokumentaciji ispod istog podnaslova, u drugoj tački spominje se promena komunikacije, tako što se pešačka kretanja ne vode iza SSG, već se za pešačka kretanja planira trotoar u regulaciji Bulevara Mihajla Pupina, što je dobro, ali ovom stavu treba dodati i biciklističku stazu koja bi trebalo da bude premeštena sa severne strane bulevara na južnu, iz već navedenih razloga.
Zato, PREDLAŽEM:
- U poglavlju 3.1 na stranici 6, umesto planiranja internih saobraćajnica isključivo u nivou postojećih saobraćajnica, definisati da na mestima pešačko-biciklističkih prelaza, pešačko-biciklističku komunikaciju treba voditi u nivou trotoara, odnosno biciklističke staze, bez promene visine ovih komunikacija i bez primene bilo kakvih ivičnjaka. Na mestima gde su mogući konflikti između vozača automobila i pešaka/biciklista, pristupne saobraćajnice planirati što uže radi smanjenja brzine kretanja i uz primenu fizičkog usporivača u vidu uzdignute platforme u odnosu na automobilsku komunikaciju, tako da visina pešačko-biciklističke komunikacije na mestu pešačko-biciklističkog prelaza ne bude promenjena. Radi slabovidih i slepih lica, pred stupanje na pešački prelaz, planirati primenu savršeno nivelisanih taktilnih ploča;
- U poglavlju 3.2.3. o zaštiti životne sredine, ubaciti najmanje jednu stavku, kojom se definišu mere u vidu saobraćajne infrastrukture, koje bi poboljšale uslove za odvijanje ekološki održivih vidova saobraćaja (pešačenje, bicikliranje, javni prevoz);
- U poglavlju 3.4 o upravljanju otpadom, dodati stavove koji će biti u skladu sa poglavljen 3.2 u smislu odlaganja otpada i definisati više od jednog kontejnera, kako bi se omogućila primarna separacija reciklažnog od komunalnog otpada na licu mesta;
- U poglavlju 4.1.2 o uličnoj mreži na strani 14, biciklističku stazu planirati sa južne strane Bulevara Mihajla Pupina u skladu sa predlogom iz priloga br. 1, umesto sa severne, zbog toga što je biciklistička staza gotovo celom dužinom ovog bulevara sa južne strane, pa su u trenutnom stanju biciklisti primorani da koriste podzemni prolaz u obližnoj raskrsnici. Planiranjem biciklističke staze isključivo sa jedne strane ulice i sa biciklističkim prelazima u nivou kolovoza i bez diskontinuiteta, bila bi isplanirana kvalitetnija biciklistička infrastruktura, koja bi kao takva bila atraktivnija za korišćenje bicikla kao prevoznog sredstva, što je od javnog interesa u smislu ekološke održivosti saobraćaja, smanjenja automobilskih gužvi itd;
- U istom poglavlju na strani 15, profil Ulice Zemunski put planirati sa biciklističkim stazama, u skladu sa predlogom iz priloga br. 2, radi unapređivanja i nastavka razvitka i boljeg povezivanja postojeće biciklističke infastrukture;
- U istom poglavlju, na strani 16, bezbednosne mere u smislu postavljanja odgovarajuće saobraćajne opremene planirati preciznije. Jedan od konkretnih predloga za postavljanje saobraćajne opreme dat je već u prvom predlogu na ovoj listi;
- U istom pogavlju na istoj stranici, brisati deo kojim se dozvoljava da se kroz projektnu dokumentaciju preraspoređuje sadržaj, budući da ovakva mera omogućuje proizvoljnost kod izvođenja radova i time obesmišljava ceo nacrt plana;
- U pogavlju 4.1.3 o javnom gradskom prevozu putnika, detaljnije razraditi površinu koja je u trenutnom stanju prekrivena oštećenim betonskim zastorom, tako da se formira plato sa atraktivnim popločanjem, zelenilom i mobilijarom, tako da se bolje definiše pozicija kioska, ali i bilborda (koji je trenutno postavljen tako da onemogućava pravolinijsko kretanje pešaka i tako otežava pešačenje), ali i tako da se definiše biciklistička staza koja bi primenom taktilnih ploča i korišćenjem asfalta u boji bila fizički i vizuelno razdvojena od ostatka platoa, sa ciljem sprečavanja konflikta između pešaka i biciklista. Biciklističku stazu treba planirati sa ove strane bulevara na datoj lokaciji, u skladu sa predlogom iz trećeg predloga sa ove liste;
- U pogavlju 4.1.5 o uslovima pristupačnosti prostora, vezano za primenu odredbe Pravilnika o tehničkim standardima pristupačnosti, a radi doslednosti u nameri sprovođenja odredbi ovog pravilnika, detaljnije definisati da se u okviru pešačkih i biciklističkih komunikacija pešačko-biciklistički prelazi preko kolovoza planiraju bez promene visine komunikacije, kako je spomenuto u prvom predlogu sa ove liste, a izričito bez primene bilo koje vrste ivičnjaka. Umesto toga, planirati savršenu nivelaciju pešačko-biciklističkih komunikacija, uz eventualnu primenu taktilnih ploča za slabovide i slepe osobe;
- U poglavlju 4.1.6 o zelenim površinama na stranici 17, nakon stava o tome da navedna pravila mogu biti predmet dalje projektne razrade, nastaviti rečenicu tako da bude jasno da cilj dalje projektne razrade može biti samo sadnja novih i održavanje postojećih stabala, kako bi seča i premeštanje postojećih stabala ostala izričito zabranjena;
- Ispod podnaslova B o smernicama za sprovođenje plana, na stranici 26, kao i u šestom predlogu sa ove liste, brisati deo kojim se dozvoljava da se kroz projektnu dokumentaciju preraspoređuje sadržaj, budući da ovakva mera omogućuje proizvoljnost kod izvođenja radova i time obesmišljava ceo nacrt plana;
- U poglavlju 1 o odnosu prema postojećoj planskoj dokumentaciji ispod istog podnaslova, osim planiranja pešačkih kretanja u regulaciji Bulevara Mihajla Pupina, planirati i biciklističku stazu, pa samim tim i biciklistička kretanja sa iste, južne strane bulevara,kao u trećem predlogu iz ove liste.
Prilozi
Benzinska stanica u Požeškoj
Vezano za ovaj nacrt plana, posebno karakteristične lokacije su pešački prelazi. U nacrtu plana definiše se i da u okviru pešačkih prelaza treba postaviti „oborene“ ivičnjake, kao i „obezbediti rampe sa dozvoljenim padom, radi nesmetanog pristupa kolica“. Prvo, spominjanje bilo kakvih ivičnjaka je loše, budući da različiti izvođači radova različito tumače pojam oborenog ivičnjaka. Najgori primer sa beogradskih ulica su ivičnjaci koji faktički jesu oboreni, ali ipak nazubljeni, a koji se u velikoj meri primenjuju na Novom Beogradu – poslednji put iskorišćene prilikom izgradnje Vojvođanske ulice. Ovakve pojave na pešačkim prelazima nisu udobne ni za koga, a posebno nisu za korisnike kolica. Drugo, obezbeđivanje rampe sa dozvoljenim padom bi isto moglo različito da se tumači i da bude izvedeno u najmanjoj širini jednih kolica, dok je poželjnije da pešački prijelaz bude savršeno nivelisan u odnosu na kolovoz celom svojom širinom.
Predlozi su sledeći:
- SSG planirati za jednosmerni režim saobraćaja, sa ulivom i izlivom najmanje moguće širine, radi skraćivanja puta pešaka preko pešačkog prelaza. Uliv planirati iz Ulice Beogradskog bataljona, a izliv u Ulicu Blagoja Parovića. Pešačke prelaze planirati u skladu sa predlogom iz stavki br. 2 i 3;
- Sve semaforizovane pešačke prelaze u prometnoj Požeškoj ulici planirati bez bilo kakvih ivičnjaka i umesto njih ugrađivati savršeno utopljene i nivelisane taktilne ploče za slebe i slabovide, celom širinom pešačkog prelaza:
- Sve ostale pešačke prelaze u okolnim, manje prometnim ulicama kojima ne saobraća javni prevoz i pešačke prelaze na ulivu i izlivu iz SSG, planirati tako da se ne menja visina pešačke komunikacije, bez ivičnjaka, uz eventualnu primenu savršeno utopljenih i nivelisanih taktilnih ploča za slepe i slabovide. Pešački prijelaz izgraditi u potpunosti u nivou postojećeg trotoara, a uzdignuće izvršiti u odnosu na automobilsko kretanje, kako bi se automobili usporili pri prilazu ovakvom pešačkom prelazu, da bi tako pešaci bili bezbedniji.
Benzinska stanica u Zemunu
- U poglavlju 4.1.1 o uličnoj mreži na 12. stranici, spominje se da plan obuhvata i raskrsnicu Ulice Stevana Markovića sa Ulicom Kej oslobođenja. Ovo je dobro zato što je u pitanju otvorena i opasna raskrsnica bez ikakvih usporivača, signalizacije ili drugih tehničkih mera koji bi je učinili bezbednijom za sve učesnike u saobraćaju. Ova raskrsnica u trenutnom stanju nema ni označene pešačke prelaze. Ono što je primedba u smislu ovog detalja jeste što se predmetnim planom, izgled ove nebezbedne raskrsnice ni na koji način ne menja;
- U istom poglavlju na istoj stranici, ponovo se spominje da se može izvršiti preraspodela prostora u okviru regulacije saobraćajnica, što daje mogućnost izvođaču radova da proizvoljno dizajnira ulicu, a to onda obesmišljava čitav proces planiranja na ovom nivou detaljnosti;
- U poglavlju 4.1.4 o uslovima za nesmetano kretanje invalidnih lica, na stranu što se koristi pogrešna terminologija koja vređa osobe sa invaliditetom. Ta lica nisu "invalidna" već validni članovi društva, koliko i svi ostali. Veći problem je, međutim, u navodu o tome da se na pešačkim prelazima postavljaju "zakošeni" ivičnjaci. Ponovo, terminologija koja se može proizvoljno tumačiti i rezultovati nepristupačnom infrastrukturom, ne samo za OSI.
Zbog toga, PREDLAŽEM:
- Vezano za poglavlje 4.1.1 gde se spominje da je raskrsnica Ulice Stevana Markovića sa Ulicom Kej oslobođenja u obuhvatu plana, detaljnije razraditi predmetnu raskrsnicu tako da se planiraju pešačko-biciklistički prelazi, tako da se primene usporivači iz pravca Ulice Kej oslobođenja odakle ne saobraćaju vozila javnog prevoza i tako da se u okviru raskrsnice primere razdelna ostrva koja će usporiti kretanje svih motornih vozila, radi povećanja bezbednosti saobraćaja u odnosu na pešake i bicikliste koji koriste ove ulice za pristup atraktivnoj destinaciji pešačko-biciklističkog dela Keja oslobođenja. U prošlosti je na predmetnoj lokaciji primećeno izrazito nebezbedno ponašanje od strane vozača vozila javnog prevoza i automobila, koji neprimerenom brzinom uleću u ovu raskrsnicu koja je često nepregledna zbog nepropisnog parkiranja;
- Vezano za deo istog poglavlja koji dozvoljava proizvoljnu preraspodelu elemenata poprečnog preseka, rečenicu koja to dozvoljava brisati, budući da takav stav obesmišljava planiranje na ovom nivou detaljnosti i omogućava proizvoljnost u izvođenju radova;
- Vezano za poglavlje 4.1.4, osim toga što nam pravila lepog ponašanja nalažu da se sa posebno pažnjm služimo terminima u odnosu na OSI, brisati deo kojim se planiraju tzv. "zakošeni" ivičnjaci, budući da se ovaj opis može različito tumačiti od strane izvođača radova i umesto toga uopšte ne spominjati ivičnjake. Pešačke prelaze planirati savršeno nivelisano, sa što manjim padom u odnosu na kolovoz, poželjno uz primenu izdignutih platformi u odnosu na automobilsko kretanje kako bi visina pešačke komunikacije ostala nepromenjena, i uz eventualnu primenu taktilnih ploča za slabovide i slepe na prilazima pešačkim prelazima, sve u celokupnoj širini pešačkih prelaza koji u okviru prethodno spominjane raskrsnice treba planirati.
- Budući da je Ulica Stevana Makovića atraktivna u smislu biciklističkog saobraćaja, jer se nalazi u tradicionalno biciklističkom Zemunu i u blizini atraktivne pešačko-biciklističke destinacije - Keja oslobođenja, spomenutu ulicu planirati prema jednom od predloga iz priloga br. 1.